Zdravlje: Alergije
Alergija je abnormalna reakcija ili preterana osetljivost na određene supstance - alergene kao što su polen, životinjsko krzno, kućna prašina, itd.
Alergeni potstiču ćelije organizma da oslobađaju hemijske supstance koje se zovu mediatori koji izazivaju alergijske simptome. U medijatore se ubrajaju histamini i prostaglandini. Histamini su posrednici koji stimulišu proizvodnju sluzi i izazivaju crvenilo, znojenje i zapaljenje. Prostaglandini šire krvne sudove i prouzrokuju otok sluzokože disajnih puteva.
Najčešci alergeni su polen (sa drveća, trave ili korova), bud, kućna prašina, ubod insekata, lekovi, hrana, krzno životinja i zagađen vazduh.
Alergije mogu biti:
Sezonske koje se javljaju u proleće ili jesen. Prolećne alergije se javljaju u vreme cvetanja i polinacije drveća i trave dok korovsko bilje najčešce izaziva alergije tokom jeseni.
Kod
trajne alergije - simptomi se javljaju tokom cele godine a najčešce su prouzrokovane grinjama iz prašine, životinjskim krznom, ili sporama gljiva.
Alergijski rinitis (alergijsko zapaljenje sluzokože nosa) je najrasprostranjenija alergija i od nje je obolelo 20 do 25% celokupne populacije. Tipični simptomi se pojavljuju između druge i treće godine života, najveći broj oboljeva u ranom pubertetu kao i u ranim zrelim godinama a zatim nestaje sa godinama.
Najveći broj alergena dospeva u organizam preko respiratornog sistema (nos, ždrelo, grkljan, bronhije i pluća). Simptomi alergije gornjih disajnih puteva su: kijanje, curenje sluzi iz nosa, zapušen nos, golicanje u grlu, osećaj svraba u nosu i očima, suzne oči.
Alergijska reakcija donjih disajnih puteva se ispoljava kao: otežano disanje, kašalj i napadi gušenja.
Simptomi stomačne alergije su: muka, gađenje, povraćanje i diarea.
Ponekada su simptomi alergije koprivnjača ili osip.
Više od 100 godina, lekari koriste testove na koži da bi dijagnostikovali alergiju. Tokom testa koža je izložena supstancama koje izazivaju alergiju - alergenima a onda se pregleda da li ima znakova alergijske reakcije. Zahvaljujući ovim testovima i istoriji bolesti može se utvrditi da li su simptomi kao kijanje, i promene na koži izazvane alergenima i koji alergeni izazivaju alergiju. Na osnovu dijagnoze lekar može da odredi način lečenja koji uključuje izbegavanje alergena, lekove ili imunoterapiju.
Postoje i lekovi koji smanjuju neugodnosti nastale usled alergija (naročito kad su upitanju alergije poput one na polen), a jedan od njih je i „Presing“.