
Superior d.o.o. - Beograd: Agronom agronomija biljka biljke fungicidi herbicid herbicidi insekticid insekticidi kombinat kombinati kukuruz poljoprivreda poljoprivredni prskanje psenica seme semena semenje stetocine zaprasivanje agronom agronom agronomija agronomski berba berbe brazda hibrid hibridi hibridna hibridni jecam kombajn njiva ovas plantaza plantaze plastenici plastenik poljoprivreda poljoprivredni povrtarstvo prinos priplod ratarstvo repa secerna silos silosi soja soja staklenici staklenik traktor usev usevi uzgoj zadruga zitarica zitarice zito zivinarstvo.
Agronom, agronomija, biljka, biljke, fungicidi, herbicid, herbicidi, insekticid, insekticidi, kombinat, kombinati, kukuruz, poljoprivreda, poljoprivredni, prskanje, psenica, seme, semena, semenje, stetocine, zaprasivanje, agronom, agronom, agronomija, agronomski, berba, berbe, brazda, hibrid, hibridi, hibridna, hibridni, jecam, kombajn, njiva, ovas, plantaza, plantaze, plastenici, plastenik, poljoprivreda, poljoprivredni, povrtarstvo, prinos, priplod, ratarstvo, repa, secerna, silos, silosi, soja, soja, staklenici, staklenik, traktor, usev, usevi, uzgoj, zadruga, zitarica, zitarice, zito, zivinarstvo Superior d.o.o. -
|
|
|
|
www.superior-seeds.co.yu
Superior d.o.o. je prva privatna selekciona stanica u Srbiji, osnovana 1993.godine. Osnivac je Dr Ivo Djinovic, profesor povrtarstva
Osnovna delatnost Superiora je stvaranje novih sorti i hibrida povrca, prvenstveno paradajza i paprike, njihovo razmnozavanje i plasman, tj. sirenje u praksi. Od svog postojanja uspeli smo da selekcionisemo niz sorti i hibrida koji se masovno gaje u Srbiji i okolnim zemljama, sa tendencijom sirenja, po asortimanu i povrsinama. Na ovaj nacin dali smo znacajan doprinos unapredjenju zivotnog standarda stanovnistva, koje usled povecane produkcije, moze da dodje do plodova povrca po nizim cenama. Nove sorte i hibridi imaju visoku rodnost, tako da proizvodjaci ostvaruju dobre profite i u slucajevima nizih cena po jedinici proizvoda.
Sorte stvorene u Superioru obelezene su zastitnim znakom.
Kontakt
|
Bulevar Oslobodjenja 132, 11320 Velika Plana
|
Telefon: +381 (0)26 511 945
|
Tel/Fax: +381 (0)26 521 945
|
Mobilni: +381 (0)63 243 062, 064 111 0240
|
Radno vreme: Pon-Sub 8-16h
|
|
|
|
Ažuriranje podataka
|
Poslednja izmena: okt 2007
|
Statistika posećenosti
|
Broj poseta podataka: 17635
|
|
Broj poseta proizvoda: 1728
|
|
Broj odlazaka na web: 4057
|
|
Proizvodi i Usluge (34) FENOMEN F1 VFCTm
FENOMEN F1 VFCTm je hibridni paradajz visokog rasta, velike rodnosti i otpornosti prema bolestima. Plodovi su veoma cvrsti, mesnati, glatki, lepo obojeni, ukusni, dobri za transport i duze cuvanje. Prosecna masa ploda je 160 g. Zreo plod moze se sacuvati i preko 20 dana, a da ne izgubi kvalitet. Pogodan je za gajenje u plastenicima i na otvorenom polju.
Vise o gajenju paradajza i ostalog povrca mozete naci u knjizi "Svet povrca", dr Iva Djinovica, selekcionara ovog hibrida.
Prinos, ukus i kvalitet sire ga kroz ceo svet!Svi proizvodi i usluge » FANTOM F1 VFCTm
FANTOM F1 VFCTm je visok i bujan hibrid paradajza otporan na niz bolesti. Plodovi su glatki, cvrsti, lepo obojeni, pogodni za transport i duze cuvanje. Veoma je rodan. Prosecna masa ploda je 200g. Gaji se u plastenicima i na otvorenom polju.
Vise o gajenju paradajza i ostalog povrca mozete naci u knjizi "Svet povrca", dr Iva Djinovica, selekcionara ovog hibrida.
U dzungli, sumi biljne mase mnostvo plodova fantoma krase !Svi proizvodi i usluge » MEDENO SRCE F1 VF
MEDENO SRCE F1 VF je visok hibrid paradajza sa krupnim, srcastim, umereno cvrstim i mesnatim plodovima koji su veoma slatki i ukusni. Najukusniji do sada poznat hibridni paradajz. novost na trzistu, hibrid buducnosti ! Prosecna masa ploda 250 g.
Vise o gajenju paradajza i ostalog povrca mozete naci u knjizi "Svet povrca", dr Iva Djinovica, selekcionara ovog hibrida.
Secer iz soka moze da se vrca od paradajza medenog srca !Svi proizvodi i usluge » KING F1 VFCTm
KING F1 VFCTm je visok i rodan hibrid paradajza srednje ranog zrenja, za plastenike i otvoreno polje. Plodovi su blago izduzeni, veoma cvrsti i mesnati, dugotrajni, mase oko 170 g.
Vise o gajenju paradajza i ostalog povrca mozete naci u knjizi "Svet povrca", dr Iva Djinovica, selekcionara ovog hibrida.
Nema cvrsceg sapmpiona ringa od paradajza - hibrda Kinga !Svi proizvodi i usluge » PROFIT F1 VFTm
PROFIT F1 VFTm je najraniji hibrid Superiora, slican Balki, ali cvrsci i rodniji. Biljka odraste 120 cm, sa 5-6 plodova na grozdovima, prosecne mase 120 g. Plod je okrugaomesnat, sladak, bez zelene zone, ne puca, pogodan za duze cuvanje.
Vise o gajenju paradajza i ostalog povrca mozete naci u knjizi "Svet povrca", dr Iva Djinovica, selekcionara ovog hibrida.
I pare na broju, i gazda sit, Kad bere i proda paradajz PROFIT!Svi proizvodi i usluge » CERI
CERI je paradajz visokog rasta sa sitnim plodovima, mase 10 d0 20 grama. Veoma je rodan - ima 15 do 20 plodova na grozdu. Grozd je razgranat. Bere se sa grozdovima. Veoma je ukusan i hranljiv, socan i lekovit. Jede se kao tresnja - otuda ime Ceri.
Vise o gajenju paradajza i ostalog povrca mozete naci u knjizi "Svet povrca", dr Iva Djinovica, selekcionara ovog hibrida.
Samo ga posadi, neguj i beri, Takav je nas tomato Ceri !Svi proizvodi i usluge » KAZANOVA F1 VF
KAZANOVA F1 VF je visok i bujan hibrid paradajza sa veoma krupnim, cvrstim i mesnatim plodovima. Prosecna masa ploda je 230 g, sa variranjem od 180-400 g. Dobro podnosi transport i duze cuvanje. Daje dobre prinose i uz minimalno djubrenje.
Vise o gajenju paradajza i ostalog povrca mozete naci u knjizi "Svet povrca", dr Iva Djinovica, selekcionara ovog hibrida.
Kazanova donosi rod koji se naziva plod!Svi proizvodi i usluge » MARATON F1 ASVF
MARATON F1 ASVF je visok i veoma bujan hibrid paradajza sa krupnim, mesnatim i ukusnim plodovima beef tipa, prosecne mase 250 g. Bujnost biljaka dozvoljava gajenje na 2,3 i 4 stabla!
Vise o gajenju paradajza i ostalog povrca mozete naci u knjizi "Svet povrca", dr Iva Djinovica, selekcionara ovog hibrida.
Ko zeli da namlati dosta novca, neka zasadi maratonca!Svi proizvodi i usluge » URAGAN F1 SVF
URAGAN F1 SVF je visok i bujan hibrid paradajza srednje ranog zrenja za gajenje u plastenicima i na otvorenom polju. Plodovi su krupni, cvrsti i mesnati, ukusni, dobro obojeni, pogodni za transport i duze cuvanje, prosecne mase 220g. vrlo je prinosan i kvalitetan.
Vise o gajenju paradajza i ostalog povrca mozete naci u knjizi "Svet povrca", dr Iva Djinovica, selekcionara ovog hibrida.
Plodovi prosto vise sa grana od cvrstog hibrida uragana!Svi proizvodi i usluge » CRVENA STENA F1 VFTm
CRVENA STENA F1 VFTm je poluvisoki, rani, umereno bujan hibrid paradajza sa cvrstim i ukusnim plodovima prosecne mase 170g, pretezno ya gajenje u plastenicima.
Vise o gajenju paradajza i ostalog povrca mozete naci u knjizi "Svet povrca", dr Iva Djinovica, selekcionara ovog hibrida.
Na pijaci je uvek dobra cena, paradajzu sa imenom Crvena stena !Svi proizvodi i usluge » LIDER F1 VFN
LIDER F1 VFN je hibridi jabucar visokog rasta, cvrstih, mesnatih i vrlo ukusnih, mirisljavih, plodova. Veoma je rodan. Na prvom grozdu ima i po devet plodova, prosecne mase oko 200g. Gaji se iz rasada, po jedna biljka, uz oslonac. Seje se u februaru-martu, u toploj leji, na 3x1 cm, odakle se posle 10-14 dana od nicanja pikira na 10x10 cm i gaji 35 do 40 dana. Potom se rasadjuje na stalno mesto. Otporan je na bolesti i daje 6-7 kg ploda po biljci.
Vise o gajenju paradajza i ostalog povrca mozete naci u knjizi "Svet povrca", dr Iva Djinovica, selekcionara ovog hibrida.
Sta zemlja moze sve da "istera" videce onaj ko gaji Lidera!Svi proizvodi i usluge » VOLOVSKO SRCE
VOLOVSKO SRCE je jedna od najkrupnijih sorti paradajza. Veoma je omiljen kod amatera koji zele da dobiju plodove tesko 700-800 g, ponekad i 1 kg ! Posto su plodovi krupni, ima ih malo na grozdu. Mesnati su i ukusni, ukusa domaceg jabucara. Gaji se uz kolje visoko oko 2m, na jedno ili dva stabla, uz redovno navodnjavanje i zalamanje zaperaka.
Vise o gajenju paradajza i ostalog povrca mozete naci u knjizi "Svet povrca", dr Iva Djinovica, selekcionara ovog hibrida.
ZA GINISUVU KNJIGU REKORDERA VOLOVSKO SRCE PLODOVE "ISTERA"!
VOLOVSKO SRCE POSTOJI U DVE VARIJANTE:
-ROZE -CRVENOSvi proizvodi i usluge » LOVA VF
LOVA VF je jedna od najboljih industrijskih sorti zbunastog stabla. Gaji se direktnom setvom od polovine aprila pa do polovine maja, ili iz rasada posejanog u martu a posadjenog u maju. Plodovi su krupni, 180-250 g, veoma cvrsti i mesnati, lepo obojeni, ukusniji od Arizone. Idealni su za spravljenje kecapa i paradajz pirea. Sejana u aprilu, za berbu stize pocetkom avgusta.
Vise o gajenju paradajza i ostalog povrca mozete naci u knjizi "Svet povrca", dr Iva Djinovica, selekcionara ovog hibrida.
Ovo je paradajz modernog kova za transport stvorena sorta lova!
Svi proizvodi i usluge » ROKER VF
ROKER VF je industrijska sorta njivskog paradajza niskog rasta, ali krupnog lisca i sa dosta grana tako da biljka bormira veliki zbun pun krupnih, mesnatih i ukusnih plodova koji su umereno cvrsti. Retkost kod industrijskih sorti - ukus domaceg jabucara ! Plodovi su blago raznjeviti i lepo obojeni, pogodni za industrijsku preradu i svezu potrosnju. U povoljnim uslovima gajenja i nege daje prinose 80-100 t/ha zrelih plodova.
Vise o gajenju paradajza i ostalog povrca mozete naci u knjizi "Svet povrca", dr Iva Djinovica, selekcionara ovog hibrida.
Biljke rokera-ogromna masa njiva se pod njima uvija, talasa!
Svi proizvodi i usluge » DOMACI SREDNJE DUGI
DOMACI SREDNJE DUGI je vrlo rodna sorta plavog patlidzana. U povoljnim uslovima biljka donosi 5-6 krupnih plodova. Prvi plodovi mogu biti teski 2-3 kg. Gaji se iz rasada, u navodnjavanju, na 70x40 cm, slicno kao i paprika.
Vise o gajenju paradajza i ostalog povrca mozete naci u knjizi "Svet povrca", dr Iva Djinovica, selekcionara ovog hibrida.
Kao od mesa ukusna hrana od pohovanog patlidzana!Svi proizvodi i usluge » SLONOVO UVO
SLONOVO UVO je slatka paprika ajvarusa sa vrlo krupnim i mesnatim plodovima koji na biljci vise. Boja ploda iz zelene prelazi u tamno crvenu. Dostize masu od 150-250 g. Veoma je otporna na bolesti, te daje stabilne prinose, 50-60 t/ha zrelih plodova - u povoljnim uslovima.
Vise o gajenju paprike i ostalog povrca mozete naci u knjizi "Svet povrca", dr Iva Djinovica, selekcionara ove sorte.
Slonovo uvo, ko ne zna nek' slusa je naj, naj paprika ajvarusa !Svi proizvodi i usluge » MADONA
MADONA je paprika slatkih, mesnatih, krupnih, u tehnickoj zrelosti zutih plodova i jarko crvenih u botanickoj. za sezonu ubere se 10-12 plodova po biljci mase 90-120 grama.
Vise o gajenju paprike i ostalog povrca mozete naci u knjizi "Svet povrca", dr Iva Djinovica, selekcionara ove sorte.
Od svih paprika najlepsa je ona, -jedra "plavusa" zvana madona !Svi proizvodi i usluge » AMANDA
AMANDA je slatka polu-babura zasiljenog vrha. plodovi na biljci vise, teski su i mesnati, u pocetku bele boje a kasnije-crvene. Pogodna je za ranu proizvodnju i svezu potrosnju. Daje prinose oko 50 t/ha, u povoljnim uslovima.
Vise o gajenju paprike i ostalog povrca mozete naci u knjizi "Svet povrca", dr Iva Djinovica, selekcionara ove sorte.
Amanda, siljata bela babura visok kvalitet i prinos izgura!Svi proizvodi i usluge » DEVETKA
DEVETKA je rana mesnata babura dobre ujednacenosti i stabilnosti oblika ploda. Vrlo je prinosna i otporna na bolesti. Dobra za ranu proizvodnju u zasticenom prostoru i na otvorenom polju. Slatka i vrlo ukusna, svetlo zelena kao mlada i tamnocrvena u botanickoj zrelosti.
Vise o gajenju paprike i ostalog povrca mozete naci u knjizi "Svet povrca", dr Iva Djinovica, selekcionara ove sorte.
Ovo je paprika zaista retka, univerzalna, rana sorta DEVETKA !Svi proizvodi i usluge » ROMANSA
ROMANSA je rana sorta dugackih, krupnih i mesnatih plodova, za gajenje u zasticenom prostoru i otvorenom polju. Mladi plodovi su svetlo zelene do zute, a zreli crvene boje. veoma je prinosna i kvalitetna. Plodovi dostizu duzinu 25 cm i masu 250 grama.
Vise o gajenju paprike i ostalog povrca mozete naci u knjizi "Svet povrca", dr Iva Djinovica, selekcionara ove sorte.
Ko jedanput romasu proba tvrdi da je to odlicna roba!Svi proizvodi i usluge » EKSTAZA
EKSTAZA je veoma rana sorta dugih plodova namenjena za gajenje u plastenicima i na otvorenom polju. plodovi dostizu duzinu 25-30 cm. Slatki su i ukusni. U plasteniku biljke odrastu do 170 cm u visinu.
Vise o gajenju paprike i ostalog povrca mozete naci u knjizi "Svet povrca", dr Iva Djinovica, selekcionara ove sorte.
Ko zeli zaradu na duge staze treba da gaji biljke ekstaze!
Svi proizvodi i usluge » SILVIJA
SILVIJA je sorta dugih, mesnatih, ukusnih i slatkih plodova. Dobra je za spravljanje ajvara i marinata. mladi plodovi su zeleni a zreli tamno-crveni. Prinos: oko 45 t/ha.
Vise o gajenju paprike i ostalog povrca mozete naci u knjizi "Svet povrca", dr Iva Djinovica, selekcionara ove sorte.
Nema bolje paprike u tipu kapije od nase slatke sorte silvije!Svi proizvodi i usluge » BELI KALVIL
BELI KALVIL je rana sorta paradajz paprike koja u tehnoloskoj zrelosti ima zute, a u botanickoj crvene plodove. Veoma je mesnata, sa perikarpom debelim do 10 mm. Masa ploda je 80-100 g.
Vise o gajenju paprike i ostalog povrca mozete naci u knjizi "Svet povrca", dr Iva Djinovica, selekcionara ove sorte.
Zuta, barena, nezna k'o svila, jede se salata od belog kalvila!Svi proizvodi i usluge » SOMBORKA
SOMBORKA je najranija sorta ljute polu-babure, kupastog oblika. Meso je krto i socno, debelo, u tehnickoj zrelosti zute, u botanickoj crvene boje. Bere se 5-6 puta u sezoni. Moguci prinos je 35-40 t/ha.
Vise o gajenju paprike i ostalog povrca mozete naci u knjizi "Svet povrca", dr Iva Djinovica, selekcionara ove sorte.
Punjenu sirom, rumenu i zutu jedemo somborku - pikantnu, ljutu!Svi proizvodi i usluge » CIGANA
CIGANA je ljuta paprika u tipu sipke, namenjena za gajenje u plastenicima i na otvorenom. Gaji se iz rasada starog 35-60 dana, rastojanju 50-60 x 25-30 cm, po jedna biljka. U plasteniku naraste do 130 cm visine i donese do 100 plodova za sezonu. Plod je dugacak oko 20 cm, pravilan i cvrst, bledo zelene boje. Veoma je rodna i kvalitetna, krupna i ljuta papricica koja se bere 10-15 puta, do slane.
Vise o gajenju paprike i ostalog povrca mozete naci u knjizi "Svet povrca", dr Iva Djinovica, selekcionara ove sorte.
"STOTINU NABERES SA BILJKE CIGANE U KORPU JEDVA MOZE DA STANE!"Svi proizvodi i usluge » MARKETMORE 76
Krastavac MARKETMORE 76 ("najprodavaniji") je jedna od najboljih americkih sorti salatara. Lako se gaji jer je tolerantan prema virusu mozaika krastavca, plamenjaci i cadjavoj krastavosti, a otporan prema pepelici. Uz zastitu mikalom, alijetom ili kvadrisom bere se cele godine - 15 do 20 puta. Gaji se na zemlji ili spaliru, direktnom setvom krajem aprila ili iz rasada starog 20-35 dana, na polju ili u plastenicima. Plodovi su slatki, ukusni i socni. Nema gorcine. Za desatak dana od oplodnje dostizu masu od 250-300 grama. Najbolje rezultate daje na plodnom zemljistu, obilno nadjubrenom organskim djubrivima, uz redovno navodnjavanje.
Vise o gajenju krastavca salatara i ostalog povrca mozete naci u knjizi "Svet povrca" Dr Iva Djinovica, prof.povrtarstva.
SALATAR JE - CENTARFOR, NAJBOLjI JE - MARKETMOR!Svi proizvodi i usluge » NANTES
MRKVA (sargarepa) NANTES je jedina od najstarijih i najboljih francuskih sorti koja se gaji preko 100 godina. Koren je cilindrican, gladak, socan i krt, sladak, duzine 15-16 cm, debljine 2-3 cm, dobro obojen, sa malim srcem (odnos kora: crce = 7-8:1). Seje se u martu, za ranu proizvodnju, a u junu za kasnu. U uslovima navodnjavanja i optimalne agrotehnike daje 60-70 t/ha zrelog korena.
Vise o gajenju mrkve i ostalog povrca mozete naci u knjizi "Svet povrca" Dr Iva Djinovica, prof.povrtarstva.
Mlada ili zrela, sirova il' kuvana uvek je zdrava i jaka hrana. Lekovita, sprecava stres: takva je ona, mrkva NANTES!Svi proizvodi i usluge » DITMAR
DITMAR je rana holandska sorta kupusa belih, cvrstih, okruglih glavica. Koristi se za ranu proizvodnju u plastenicima ili na otvorenom polju. Seje se pocetkom februara u polutoplim lejama i rasadjuje u martu. Rasadjuje se u redovima 60x40 cm. Za berbu pristize 60-65 dana po rasadjivanju. Glavice dostizu tezinu od 1-1,5 kg.
Detaljna upustva o gajenju kupusa i ostalog povrca mozete naci u knjizi "Svet povrca" Dr Iva Djinovica, prof.povrtarstva.
KADA RANO PRODAS KUPUSNE GLAVICE SA PIJACE DOLAZE DOBRE PARICE!Svi proizvodi i usluge » KOLOS F1
KOLOS F1 je prvi domaci hibrid crnog luka "spanskog tipa", namenjen direktoj setvi u navodnjavanju. Seje se u martu, u prvim prolecnim rokovima, direktno, a bere u avgustu. Daje prinose 30-40 tona po hektaru. Prosecna masa glavice je 200-250 g, a sadrzaj suve materuje 10-12%. Dobro se cuva. Umereno ljut. Sazreva za 115-120 dana.
Vise o gajenju crnog luka i ostalog povrca mozete naci u knjizi "Svet povrca" Dr Iva Djinovica, prof.povrtarstva.
CRNIM LUKOVIMA ON JE PRAVI "BOSS" DzAMBO ARSLAMA, HIBRIDNI KOLOS!Svi proizvodi i usluge » MUSKATNA TIKVA LOLA
MUSKATNA TIKVA LOLA je veoma rodna i kvalitetna, ukusna i slatka, pogodna za pecenje, kuvanje i spravljanje pita i kolaca. Plodovi su teski 6-7 kg, vreze dugacke i razgranate, tako da dobro pokrivaju povrsinu pri gajenju na 150 x 50 cm. Seje se u aprilu, direktno ili iz rasada starog do 35 dana, odgajenog u saksijama ili presovanim kockama. Sazreva u avgustu. Bere se do prvih jesenjih mrazeva. U sezoni sazri prosecno cetri ploda po biljci, a dva ostaju zelena. Moze se ostvariti prinos od 100 t/ha.
Vise o gajenju muskatne tikve i ostalog povrca mozete naci u knjizi "Svet povrca" Dr Iva Djinovica, prof.povrtarstva.
Pita od muskatne tikve secerke sladja je od bundevare tikve pecenke.
Svi proizvodi i usluge » UNION F1
VP TC UNION F1 su je trolinijski hibrid kukurza secerca standardnog kvaliteta. Sadrzaj secera je 4.5-5%, 25-27 dana od oplodnje. Klip je dug 20-25 cm, precnika 4-5 cm, sa 14-16 redova zrna. Mlado zrno je zuto, krupno, duboko, mekano i slatko. Biljka raste 200-225 cm u visinu, i daje 1-2 klipa normalne krupnoce. Sazreva za oko 90 dana od nicanja pocetkom avgusta, iz aprilske setve.
Vise o gajenju kukuruza secerca i ostalog povrca mozete naci u knjizi "Svet povrca" Dr Iva Djinovica, prof.povrtarstva.
"Para sisti iz ekspres lonca punog secerca unionca !"Svi proizvodi i usluge »
| |
Sponzor adresara
Školujte se u skladu sa principima Bolonjske deklaracije
|
|
|