Turistička organizacija opštine Vršac 

Turistička organizacija opštine Vršac
-
Adresa: Trg pobede 1
-
Grad: Vršac 26300
-
Telefon: +381 (0)13 832 999, 831 055
-
Tel/Fax: +381 (0)13 838 050
-
-
email kontakt
www83956
Lokacija
Vršac, jedan od najlepših banatskih gradova, nalazi se u severoistočnom delu Srbije, odnosno jugoistočnom delu Vojvodine uz rub Panonske nizije, u podnožju i na obroncima Vršačkih planina. Deo teritorije opštine Vršac zauzima prostor prirodnog rezervata Deliblatske peščare, poznate kao "Evropska Sahara".
Nalazi se severoistočno od Beograda na udaljenosti od 84 kilometara, od granice sa Rumunijom udaljen je svega 14 km, od Temišvara 77 km, administrativnog sedišta zapadne Rumunije, od Novog Sada udaljen je 147 km. Susedne opštine su: Bela Crkva, Kovin, Alibunar i i Plandište; a veća naselja koja se nalaze u okruženju su: Opovo, Kovačica, Alibunar, Plandište, Bela Crkva, Kovin, Pančevo.
Istorija
Prva naselja javljaju se u neolitu, u doba glačanog kamena o čemu svedoče arheološki nalazi. Ljudska naselja dobijaju stalniji karakter dolaskom Slovena (pozni srednji vek) u ove krajeve, a pre njih ovde su boravili Kimerci, Tračani, Kelti, Skiti, Dačani, Rimljani, Sarmati, Gepidi, Avari i drugi.
Današnji simbol grada, Vršačka kula, nastao je u prvoj polovini 15. veka u vreme Ugarske vlasti. Pojedini izvori govore da je trvrđava podignuta na mestu starorimske kule osmatračnice. Podigao je Đurađ Branković posle pada Smedereva za odbranu od Turaka. Potvrda ovome je da je utvrđenje na bregu iznad Vršca veoma slično utvrđenju iznad Smedereva.
Već sredinom 15. veka ova oblast poznata je po svojim vinima koja su bila među najtraženijim na ugarskom dvoru.
Period turske vladavine na ovim prostorima trajao je od 1552. do 1716. (ukupno 164 godine).
Turke je iz grada proterao vojskovođa Eugen Savojski 1716. godine, čime je otvorio novu epohu u istoriji grada. Od 1717. godine u ove krajeve stižu grupe kolonista iz Nemačke, Francuske, Italije i Španije, prvenstveno vinogradari. Istovremeno u Vršac se slivaju mnogi doseljenici iz Srbije, prvetežno zanatlije i trgovci, Srbi i Cincari.
U ovom periodu sagrađene su mnoge građevine koje su sačuvane i do danas. Jedno od najstarijih zdanja je crkvica na Bregu, Kapela sv. Krsta, koja je zidana 1720, Kapela sv. Roka 1739, Dvor pravoslavne eparhije banatske 1759, Crkva uspenija sv. Bogorodice 1763. (poznata kao Mala ili Aleksina crkva, zidana je sredstvima trgovca Alekse Nikolića), Saborna crkva 1783-85. (posvećena sv. Nikoli). Iz tog vremena je i zgrada prve apoteke "Kod Spasitelja" 1783. (Apoteka na stepenicama). Najstariji deo vršačke Gradske kuće takođe je građen krajem XVIII veka.
Vršac je 1872. postao samostalna municipija, dobio je svog prvog župana i prvostepeni sud.
Po izbijanju I svetskog rata, status srpskog stanovništva se izmenio, mnogi ugledni Srbi poslati su u progonstvo. U gradu su prestali da izlaze listovi na srpskom jeziku.
Drugi svetski rat (1941-1945) doneo je velike patnje, razaranja, žrtve i stradanja naroda na ovim prostorima. Posle sloma fašizma Vrščani su se odužili svojim junacima i velikanima, tako što njihova imena nose brojne ulice, trgovi, škole a u parkovima se nalaze vajarska dela koja predstavljaju poznate ličnosti.
Danas je to grad sa razvijenom mrežom škola, sportskih društava, kulturnih institucija, zdravstvenih ustanova, a pre svega grad sa jakim privrednim potencijalom na čijim osnovama je izgradio svoj prosperitet za 21. vek. Vršac sa patinom duge i burne prošlosti spremno je zakoračio u novi milenijum.Danas, kao i u većem delu svoje prošlosti, Vršac sa okolinom predstavlja multinacionalnu sredinu u kojoj se poštuju prava čoveka bez obzira na versku pripadnost.
Priroda
Vršački breg, obronak Karpata poznat je po blagotvornoj klimi, kao i po brojnim hranljivim i lekovitim biljnim vrstama. Zbog bogatstva ornitofaune, Vršačke planine su 2000. godine postale međunarodno značajno stanište ptica u Evropi (Important Bird Area).
Zahvaljujući svom jedinstvenom položaju u banatskoj niziji, zatim raznovrsnosti flore i vegetacije, bogatih šumskih ekosistema, lepih pejzaža i vidikovaca, veći deo šumskog područja ove planine je zaštićeno kao park prirode. Vršački breg predstavlja izletničko-rekreacionu zonu lokalnog stanovništva, a zabavu za sebe naći će i ljubitelji lova i ribolova, s obzirom da postoje delovi prirode namenjeni upravo ovim aktivnostima. Svima onima koji vole da zamene šetnju nečim dinamičnijim, na ovoj planini se pruža mogućnost paraglajdinga, kao nešto ekstremnijeg oblika uživanja u prirodnom ambijentu.
Manifestacije
Naš grad je nadaleko poznat po raznim manifestacijama koje se u njemu odigravaju. Naravno, nadaleko poznati dani berbe grožđa u Vršcu, odnosno popularni "Grožđebal", je samo jedna u nizu ovih manifestacija. Tu su još i Vršački venac (Međunarodni festival folklora), Vinofest, Praznične đakonije, Vršačka pozorišna jesen, Jazztronik (festival jazz i blues muzike)...
Za detaljnije informacije o samom gradu posetite sajt Turističke organizacije opštine Vršac: www.to.vrsac.com
Statistika posećenosti
-
Datum ažuriranja: 02.02.2012
-
Datum upisa: 19.01.2012
-
Broj poseta podataka: 2511
Poslovni adresar Srbije. Vršac - Turistička organizacija opštine Vršac, Opštine i gradovi.
Registar firmi sa proizvodima i uslugama, kategorizovanih po delatnostima.